Farmacia + moja ljekarna

Suvremen način života, promjene u prehrambenim navikama djece te okolnosti u procesu odrastanja, kao i nova saznanja o vitaminima i mineralima ukazuju na stalnu potrebu usklađivanja doziranja vitamina i minerala u prevenciji i zaštiti zdravlja djece.

Kvaliteta i sadržaj nutrijenata u današnjoj hrani ozbiljno su narušeni kao posljedica suvremene obrade tla i procesiranja prehrambenih namirnica. Smanjenje nutritivnog sadržaja tla i dodatna industrijska obrada namirnica rezultiraju smanjenim unosom hranjivih tvari u dječjoj prehrani. Također, veliki porast onečišćenja okoline koji je popraćen porastom koncentracije toksičnih metala, plinova i kemijskih tvari imaju negativni učinak na zdravlje djece.

Problem se povećava zbog toga što djeca u usporedbi s odraslima imaju veće potrebe za hranjivim tvarima jer, osim za svakodnevno funkcioniranje, trebaju dodatno nutrijente za rast i razvoj.

Mnoge studije provedene u zadnjih 10-ak godina upozoravaju na porast bolesti i poremećaja u dječjoj dobi. Naročito se to odnosi na porast raznih alergija, astme, ADHD-a, autizma, atopijskog dermatitisa i infekcija uha.

Vitamini važni za razvoj djece

Vitamin D se prvenstveno koristi u prevenciji rahitisa s time da treba obratiti pažnju i na opće uvjete života kao što su pravilna prehrana i izlaganje suncu. Esencijalni izvor vitamina D kod čovjeka je kožna fotosinteza, a namirnice koje su bogate vitaminom D su prije svega tuna i sardina, zatim margarin i žumanjak jajeta.

U prevenciji rahitisa potrebno je dodavati vitamin D i to u dozi od 200 IU za novorođenče i u dozi od 400 IU za dojenče. Prevenciju je potrebno provoditi i kod djece u drugoj i trećoj godini života u zimskim mjesecima.

Vitamin C se nalazi u tvorničkim dojenačkim mliječnim formulama, a dojilje koje se pravilno hrane također u mlijeku imaju dovoljno vitamina C. Ukoliko je dojenčad na prehrani kravljim mlijekom potrebno je dodavati vitamin C u dozi od 50 mg dnevno.

Djecu treba navikavati od najranije dobi na prehranu koja sadrži dovoljno voća i povrća kako bi podmirili svakodnevnu potrebu za vitaminom C.

Vitamin A je vrlo rijetko u deficitu pa stoga nije opravdana njegova preventivna primjena. U prevenciji deficita se prije svega preporučuje pravilna prehrana što uključuje izbjegavanje uporabe obranog mlijeka do pete godine života, a do tada treba davati isključivo punomasno mlijeko sa 3,8% mliječne masti. Također je bitno uključiti što više žutonarančastog i tamnozelenog voća i povrća koje je bogato beta-karotenom.

Vitamini B skupine rijetko su u deficitu. Rizična populacija za nedostatak vitamina B12 i vitamina B6 su vegetarijanci što uključuje i djecu dojenu od strane majki vegetarijanki.

Ukoliko se dojenčad hrani kozjim mlijekom (što je u dječjoj dobi neprihvatljivo) moguć je deficit folne kiseline. Deficit vitamina B skupine također zahvaća osobe s malapsorpcijskim sindromom i kroničnom jetrenom bolešću.

Preventivni učinak sa vitaminima B skupine nije dokazan ali se ženama koje planiraju trudnoću i ženama u ranoj trudnoći preporučuje dodatno uzimanje folne kiseline u dozi od 400 mcg dnevno jer se time znatno smanjuje rizik od defekta kao što je zatvaranje neuralne cijevi.

Vitamin E je vrlo rijetko u deficitu u razvijenim zemljama. Djeca hranjena majčinim mlijekom zadovoljavaju svoje dnevne potrebe, a mliječne formule su obogaćene s alfa-tokoferolnim ekvivalentom.

Rizik od manjka vitamina E prijeti prematurnoj novorođenčadi i djeci s malapsorpcijom masti.

Željezo u dojenčadi prvenstveno ovisi o statusu željeza majke tako da sideropeničnu anemiju treba prevenirati kod trudnica i dojilja.

Međutim postoje rizične skupine djece kojima je potrebna prevencija sideropenije preparatima željeza, a to su:

1. nedonoščad, djeca iz višeplodnih trudnoća
2. djeca čije majke imaju sideropeniju
3. sva djeca hranjena kravljim mlijekom u prvoj godini života
4. djeca vegetarijanci
5. sva djeca školske dobi ako se nepravilno hrane

Prevencija se provodi u dozi od 1-2 mg Fe/kg na dan. Uz pripravke željeza uvijek je dobro davati i vitamin C koji pomaže u resorpciji željeza.

Kalcij je najpotrebniji u najmlađoj dobi, kao i u pubertetu i adolescenciji kad se postiže životni maksimum ukupne količine kalcija u kostima. Nedostatak kalcija u tom periodu može rezultirati osteoporozom u starijoj dobi.

U pubertetu i adolescenciji se počinju usvajati obrasci nekvalitetne prehrane sa velikim unosom soli kao i unos većih količina napitaka sa kofeinom i fosfatima koji povećavaju izlučivanje kalcija iz organizma.

Dnevne potrebe organizma za kalcijem obzirom na dob su slijedeće:

1. dojenče do 6 mjeseci - 400 mg
2. dojenče do 12 mjeseci - 600 mg
3. dijete 2 - 12 godine - 800 mg
4. mlada osoba 13 - 24 godine - 1200 mg
5. žena u laktaciji - 1200 mg

Obzirom na navedeno očito je da je potrebno uzimati namirnice sa izrazito visokom koncentracijom kalcija kao što je mliječna hrana kao i dodatke prehrani koje sadrže kalcij.

Fluor se pokazao djelotvoran u prevenciji karijesa. U nekim zemljama se provodi fluoridacija vode za piće dok je kod nas prisutna individualna prevencija preparatima fluora u obliku pasta za zube, premazivanja zuba od strane stomatologa kao i uzimanje tableta s fluorom. Preporuka je tablete otapati u ustima kako bi imale dodatni lokalni učinak.

Za djecu su predviđene doze od 0,25 mg za dojenčad od 6 mjeseci do 1 mg za dijete od 6 godina. Svakako se prije upotrebe tableta sa fluorom treba posavjetovati sa stomatologom koji će odobriti opravdanost njihove primjene.

Za očuvanje i poboljšanje zdravlja djece preporučuje se i uporaba kolostruma, probiotika, pripravaka ehinaceje, kao i uporaba esencijalnih masnih kiselina iz ulja jetre bakalara.

Kolostrum je prirodna prva hrana izuzetno bogata nutritivnim i imunološkim tvarima kao što su imunoglobulini i faktori rasta koji pozitivno djeluju na ljudsko zdravlje. Studije su pokazale da je kolostrum izuzetno učinkovit u kombinaciji s probioticima. Takve kombinacije se preporučaju kod oslabljenog imuniteta, za zaštitu od gljivičnih infekcija, nakon terapije antibioticima i općenito za jačanje zdravlja.

Bitno je da kravlji kolostrum ne sadrži pesticide, antibiotike i hormone.

Echinacea purpurea je dobro istražena biljka koja pokazuje stimulativno djelovanje na imunitet u obrani od infekcija jer povećava broj i aktivnost imunoloških stanica. Smanjuje blaže infekcije (npr. prehlade), djeluje antibakterijski, antiviralno i antifungalno. Naročito se preporuča u kombinaciji sa Echinaceom augustifoliom.

Za dječje pripravke je važno da ne sadrže alkohol.

Esencijalne masne kiseline iz ulja jetre bakalara (EPA i DHA) osiguravaju normalan razvoj mozga i živčanog sustava. Ulje je bogato vitaminom A koje ima protuupalno i imunostimulirajuće djelovanje i to je ujedno važan vitamin za razvoj vida. Također je značajan i udio vitamina D koji je bitan za razvoj kostiju.

Djeci je potrebno davati pripravke ribljeg ulja koje je dobiveno molekularnom destilacijom kako bi bili sigurni u čistoću ulja.

Zaključak

U svakom slučaju, potrebno je od najranijeg djetinjstva promicati zdravu prehranu u kojoj su zastupljene raznovrsne namirnice od žitarica, povrća, voća, ribe i drugih namirnica životinjskog podrijetla.

Ukoliko roditelji smatraju da je njihovom djetetu potreban dodatak prehrani ili multivitaminski pripravak preporuka je da se svakako prije konačne odluke posavjetuju sa ljekarnikom kao stručnom osobom koja će im preporučiti najbolji pripravak obzirom na način doziranja i dob djeteta.

Literatura:

1. Vitamini i minerali u dječjoj dobi, prof.dr.sc. Josip Grgurić i suradnici
2. Stanje uhranjenosti i prehrambene navike školske djece u Hrvatskoj, mr.sc.Katica Antonić Degač i suradnici
3. Children's expert program, American Academy of Holistic Pediatrics

Autor članka:

Martina Šepetavc, mag.pharm.