Farmacia + moja ljekarna

Kardiovaskularne bolesti su u 50% slučajeva uzrok smrti u zapadnim zemljama. Ateroskleroza, nakupljanje naslaga masnoće na unutrašnjoj stjenci arterija, najčešći je uzrok nastanka koronarnih bolesti. Prevencija ateroskleroze trebala bi započeti još u mladosti jer se proces ateroskleroze zbiva u dugom vremenskom razdoblju od 20 do 30 godina.

Zdrave prehrambene navike pomažu u snižavanju glavnih faktora rizika kod koronarnih bolesti srca.

Preporuke za pravilnu prehranu

1. U prehranu je potrebno uvrstiti što raznovrsnije namirnice te uskladiti unos energije s prehrambenim potrebama i tjelesnim aktivnostima. Poželjno je da BMI (indeks tjelesne mase) odrasle populacije bude 20-25.
2. Osnova svakodnevne prehrane trebaju biti voće i povrće te proizvodi od žita (jabuke, citrusi, zob, ječam, jagode, mrkva, mekinje). Te namirnice bogati su izvori vitamina C i B-komleksa te karotena (provitamina A), vitamina E, folne kiseline, kalcija, magnezija, biljnih vlakana, a osim toga sadrže niske količine masti. Biljna vlakna koja nisu topiva u vodi (celuloza iz cjelovitog zrna žitarica) imaju manji učinak na razinu kolesterola dok biljna vlakna topiva u vodi (pektin) unesena u znatnijim količinama (oko 5g) reduciraju koncentraciju kolesterola za 5%. Dnevne potrebe za unosom prehrambenih vlakana iznose 27-40g.
3. Od namirnica životinjskog podrijetla trebali bi koristiti krto meso, perad, ribu (plava riba), a izbjegavati crveno meso. Žitarice, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi također su bogati izvor bjelančevina, s napomenom da prednost treba dati djelomično obranom mlijeku. Bjelančevine trebaju dnevno osigurati 10-15% ukupne energije.
4. Potrebno je smanjiti unos masnoća na 30% sveukupnih dnevnih kalorija, naročito namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom (maslac, sir, punomasno mlijeko, žumanjak jajeta, crveno meso, iznutrice, margarin, jaja, jetra, škampi), dok je unos esencijalnih masnih kiselina potrebno povećati (maslinovo, bučino te suncokretovo ulje).
5. Umjereno trošite šećer i sol. Ograničite unos šećera do 10% ukupne energije, a unos soli do 6 g/dan.
6. Umjereno konzumirajte alkoholna pića te smanjite unos kave.
7. Kao dodatak prehrani poželjno je dodati vitamin B6, vitamin B3, vitamin C, krom,vitamin E, češnjak, esencijalne masne kiseline, magnezij.

Prehrambene tvari i njihov utjecaj na razinu kolesterola

• Zasićene masne kiseline biljnog ili životinjskog podrijetla
  - palmino ulje, mast... osim stearinske kiseline
  - doprinose porastu ukupnog i LDL kolesterola u krvi
• Višestruko nezasićene masne kiseline
  - omega-6, omega-3
  - imaju hipokolesterolemički efekt omega-6 linol kis.
  - doprinose sniženju LDL, ali i HDL
• Jednostruko nezasićene masne kiseline
  - maslinovo ulje, masline, bademi, orah, avokado, uljna repica
  - snizuje LDL, nemaju učinak na HDL i trigliceride
• Ugljikohidrati
  - snizuju LDL, ali povisuju VLDL
• Biljna vlakna
  - ona topiva u vodi imaju izraženiji hipokolesterolemički efekt od onih netopivih u vodi
• Bjelančevine
  - imaju zanemariv učinak

Sadržaj kolesterola u 100 g nekih namirnica:

Preporučuje se ograničiti unos kolesterola do 300 mg/dan, odnosno manje od 100 mg/1000 kcal/dan.