Osteoporoza je bolest koja zahtijeva dugogodišnje liječenje, no mjere prevencije izuzetno su važne. Pravilnom prehranom, vježbanjem i izbjegavanjem faktora rizika moguće je i te kako smanjiti vjerojatnost njezina nastanka ili progresije!

Mnogi od nas s vremenom se susreću s pojmom osteoporoze, ne samo u seniorskim, već i u mlađim godinama života, naročito kad se radi o otežanom kretanju, bolovima… Radi se zapravo o gubitku koštane mase i njegova mineralnog i organskog djela. Kosti postaju lomljive i upravo su frakture jedna od najopasnijih posljedica osteoporoze.

Građa i nastanak kosti

Poput svih sustava u organizmu koštana masa nije stalna, već je podložna promjenama i bilo kakvo narušavanje ravnoteže može uzrokovati pojavu gubitka koštane mase. Kost se sastoji od čvrstog organskog matriksa koji tvore kolagenska vlakna i osnovna tvar sastavljena od izvanstanične tekućine, kondroitin-sulfata i hijaluronske kiseline. Stvara se tako da stanice osteoblasti seceniraju kolagen i osnovnu tvar. Kolagen se polimerizira u vlakna pa nastaje osteoid. Na njihovoj površini odlažu se kalcijeve soli koje se raspoređuju u pravilnom razmaku na svakom vlaknu tvoreći kristale hidroksiapatita.

Kako nastaje osteoporoza?

Osteoblasti se nalaze na vanjskim površinama kostiju i u koštanim šupljinama te neprekidno odlažu kost, a u prisutnosti osteoklasta kost se neprekidno apsorbira. Fiziološki postoji ravnoteža između apsorpcije i odlaganja kosti i na taj način ukupna koštana masa ostaje stalnom. Ako aktivnost osteoblasta i osteoklasta nije pravilna, nastat će osteoporoza. Ako je osteoblastična aktivnost smanjena, smanjeno je odlaganje osteoida u kost (nosač kalcijevih soli). Kod nekih bolesti, npr. hiperparatireoze, može biti povećana osteoklastična aktivnost, jer paratiroidni hormon potiče apsorpciju kalcijevih soli iz kosti. Najveća se gustoća kostiju postiže u tridesetim godinama života, s godinama se smanjuje a nakon menopauze smanjuje se 10 puta brže.

Uzroci osteoporoze

Čimbenici koji povećavaju rizik njezinog nastanka svakako su smanjena fizička aktivnost jer su kosti pod nedovoljnim fizičkim opterećenjem, a upravo je opterećenje jedan od faktora povećane osteoblastične aktivosti te zdrave izgradnje koštanog sustava. Početak vježbanja u adolescenciji izuzetno je važan za prevenciju kasnijeg nastanka bolesti, a u starijoj dobi ako se bolest pojavila smanjuje njezinu progresiju. Izbjegavanje pušenja i konzumacije alkohola koji smanjuju apsorpciju kalcija u crijevima izuzetno su važne u prevenciji bolesti. Kod mršavih ljudi sa smanjenim BMI kao i kod žena u postmenopauzi rizik je veći jer smanjena razina estrogena smanjuje osteoblastičnu aktivnost.

Odnos s drugim bolestima, stanjima i lijekovima

Neke bolesti poput hiperparatireoidizma, Cushingovog sindroma, tireotoksikoze, dijabetesa, poremećaja GI i hepatobilijarne funkcije, kronične bolesti pluća te različiti tumori uzroci su na koje se ne može utjecati prevencijom, ali se osteoporoza, ako nastane, može uspješno liječiti lijekovima. Kortikosteroidi, antikonvulzivi, antikoagulansi, tamoxifen lijekovi su koji kao nuspojavu mogu imati gubitak koštane mase. Trudnoća i laktacija stanja su koja fiziološki smanjuju razine kalcija u majčinom organizmu i zato je izuzetno važna umjerena tjelesna aktivnost te unošenje suplemenata kalcija.

Kako odrediti gustoću i kvalitetu kostiju?

Prema individualnom riziku za osteoporozu radi se metoda probira postupkom koji se zove denzitometrija. Denzitometrom se određuje gustoća mineralnog dijela kostiju, i to bedrene kosti te lumbalne kralježnice. Denzitometriju trebaju učiniti žene mlađe od 65 godina s jednim ili više čimbenika rizika. Osim kod liječnika, denzitometrija se provodi i u ljekarnama u vidu javnozdravstvenih akcija, a gustoća kostiju mjeri se pomoću UZV na petnoj kosti. Pacijent odmah dobije nalaz liječnika te preporuku farmaceuta vezano uz suplementaciju kalcijem, vitaminom D, prehranu i fizičku aktivnost.

Koji su čimbenici rizika za osteoporozu?

Čimbenici rizika su sve žene starije od 65 godina, muškarci s kliničkom slikom osteoporoze, odrasli koji imaju kronične bolesti ili stanja te uzimaju lijekove povezane s gubitkom gustoće kosti i u svrhu kontrole bolesti.

Obavezno uzimanje kalcija i D vitamina

Kod svih osoba koje imaju povećan rizik razvoja osteoporoze ili već dijagnosticiranu osteopeniju (smanjenje gustoće  koštane mase) preporučuje se obavezno uzimanje nadomjestaka kalcija i D vitamina. Vitamin D je posebno važan jer pospješuje kalcifikaciju kostiju povećavajući asporpciju kalcija i fosfata u crijevima te ubrzava mineralizaciju kosti. Apsorpcija kalcija je slaba jer su spojevi kalcija uglavnom netopivi. Najbolje iskoristive su soli Ca-citrata i Ca-glukonata, a najslabije  Ca-karbonata. Preporučena doza je 1500 mg kalcija i 800 IU vitamina D. Potrebno je napomenuti da dozu od 1000 ili 1500 mg kalcija valja raspodijeliti na više dnevnih doza od 500 mg jer organizam nema sposobnost resorpcije veće doze kalcija odjednom.

Doziranje vitamina D u terapiji

Doziranje vitamina D se prema najnovijim smjernicama mijenjalo prema višim dozama koje je moguće uzimati jednom tjedno i/ili jednom mjesečno, ovisno o stupnju osteoporoze ili osteopenije koje će propisati liječnik na recept nakon kontrole deficita vitamina D u organizma. Tada se uzima kao pulsna terapija od 25.000 IU tjedno ili 25.000 IU mjesečno.

Koje i kakve dodatke prehrani izabrati?

Oblici kalcija i vitamina D dostupni na tržištu kao i doze su različiti. Postoji kalcij u šumećim tabletama u kombinaciji sa vitaminom D, tabletirani oblici kalcij-citata ili tekući oblici sa dodatkom magnezija. Vitamin D postoji u obliku kapi i tableta koje se mogu kupiti bez recepta ili visoko doziranih ampula koje se kupuju uz liječnički recept. Magnezij je također izuzetno važan mineral koji pospješuje apsorpciju kalcija. On smanjuje djelovanje paratiroidnog hormona koji povećava razgradnju kostiju i važan je u sintezi vitamina D. Doza magnezija koja se preporučuje je 250-400 mg/dan.

Prirodni pripravci i fitoterapija

Osobe sklone fitoterapiji mogu imati dobre rezultate u prevenciji osteoporoze pripravkom na bazi preslice, koprive i crnog ribiza. Preslica je bogata silicijem i igra važnu ulogu u zacjeljivanju kostiju nakon prijeloma i u prevenciji/liječenju osteoporoze. Navedeni tekući pripravak uz preslicu sadrži crni ribiz koji djeluje protuupalno i list koprive koja djeluje adjuvatno u simptomatskoj terapiji osteoartritisa i reumatoidnog artritisa. Preparat se uzima 2x dnevno po 5 ml, kroz razdoblje od 3 mjeseca.

Osteoporoza u menopauzi

U menopauzi, kada se fiziološki smanjuje koncentracija estrogena, posljedično dolazi do smanjenja ugradnje kalcija u kosti. Tekući fitoterapijski pripravci na bazi konopljike i muškatne kadulje regulirat će hormonalnu ravnotežu i indirektno utjecati na zdravlje koštanog sustava. Preparat se uzima 2x dnevno po 5 ml, kroz razdoblje od 3 mjeseca.

Prehrana i osteoporoza

Prehrana je jako važna u prevenciji i liječenju osteoporoze jer prevelika kiselost našeg organizma (konzumacija većih količina mesa i šećera) ometa apsorpciju kalcija. Mliječni proizvodi, orašasti plodovi, suho voće, sezam, poriluk, alge bogati su kalcijem. Riba i žumance obiluju vitaminom D. Mahunarke, žitarice i meso bogati su magnezijem. Od vitamina za apsorpciju kalcija također je važan K vitamin, a od minerala cink.

Uznapredovala osteoporoza

Kod uznapredovale osteoporoze koristimo lijekove koje će liječnik propisati na recept. Cilj liječenja je stabilizacija i povećanje gustoće koštane mase te unaprjeđenje i očuvanje funkcionalne sposobnosti. Liječnik se može odlučiti za uvođenje hormonske nadomjesne terapije kod žena u menopauzi kako bi se regulirala hormonalna neravnoteža s posljedicom pojave osteoporoze. Međutim, za takav način liječenja postoje ograničenja i određeni rizici ukoliko pripadate rizičnim skupinama kao što su npr. povećan rizik od tromboembolije i karcinoma dojke. U ovim slučajevima fitoterapijski pristup koji smo već opisali je dobar izbor. Ovisno o težini osteoporoze, liječnik će propisati i druge lijekove kao što su bisfosfonati koji su ujedno i najupotrebljavaniji lijekovi.

Osteoporoza je bolest koja zahtijeva dugogodišnje liječenje, no mjere prevencije su izuzetno važne. Pravilnom prehranom, vježbanjem i izbjegavanjem faktora rizika moguće je i te kako smanjiti mogućnosti njezinog nastanka ili progresije!