Od gripe godišnje u svijetu umire pola milijuna ljudi, a 3-5 milijuna ima težak tijek bolesti. Gripa je izuzetno zarazna i potencijalno smrtonosna bolest. Što sve o njoj morate znati, piše Martina Šepetavc, mag. pharm. i voditeljica Edukacijskog centra Farmacia

Svake godine potkraj rujna u ljekarnama počinju učestala pitanja pacijenata: "Kada ćete dobiti cjepivo protiv gripe? Znate li kada počinje cijepljenje?" O zaštiti od gripe osobito se brinu starije osobe, od kojih se neke sjećaju priča svojih roditelja o poznatoj španjolskoj gripi iz 1918. godine kada je zbog nje umrlo čak 4 puta više ljudi nego u cijelom 1. svjetskom ratu.

Od gripe godišnje u svijetu umire pola milijuna ljudi, a 3-5 milijuna ima težak tijek bolesti. Gripa je izuzetno zarazna i potencijalno smrtonosna bolest koja se prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom, uglavnom kašljem, kihanjem i bliskim kontaktom (kapljičnim putem).

To je akutna virusna infekcija dišnog sustava s inkubacijom od jednog do dva dana, koja se vrlo lako prenosi, čak i putem osoba koje imaju neznatne simptome ili su bez simptoma gripe. Karakterizirana je povišenom tjelesnom temperaturom, groznicom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom i neproduktivnim kašljem. Simptomi gripe mogu trajati i do dva tjedna, a epidemije gripe obično se javljaju zimi.

Jedan od razloga pogrešnog stava prema ovoj ozbiljnoj bolesti je činjenica da gripu često zamjenjujemo s običnom prehladom. Osobe svih životnih dobi mogu oboljeti od gripe i razviti ozbiljne komplikacije kao što su bronhitis, upala pluća, upala mišića, mozga te pogoršanje postojeće kronične bolesti.

Kako razlikovati gripu od prehlade?

Ako mislite da ste imali gripu i da ste je preboljeli za dva, tri dana bez velikih tegoba, vjerojatno niste imali gripu, već prehladu. Iako obje bolesti zahvaćaju dišni sustav i dijele neke simptome, riječ je o različitim bolestima, s različitim tijekom i posljedicama.

Oni koji su preboljeli gripu znaju da gripa nije isto što i prehlada. Gripa je ozbiljna bolest koja se pojavljuje naglo, jakog je intenziteta, ima teži tijek i mogućnost komplikacija.

Vjerujemo da će vam donja usporedba pomoći u razlikovanju ovih bolesti.

Razmnožavanje i širenje virusa gripe

Virus gripe kontinuirano se genetski mijenja i na taj se način svake sezone predstavlja uvijek s ˝novim licem˝. Genetske izmjene omogućuju mu da opetovano uzrokuje bolest jer zaštitni proteini (protutijela) stvoreni pri prethodnom kontaktu imaju malu ili nikakvu djelotvornost prema izmijenjenim virusima.

Kao i drugi virusi, i virus gripe za umnožavanje koristi stanicu domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz stanice omogućuju proteini na površini virusa koji čine čak 40% njegove ukupne mase. Površinski proteini hemaglutinini (H) omogućuju ulazak virusa u stanicu i nastanak infekcije. Ulaskom u stanicu virus preuzima kontrolu nad njezinom normalnom funkcijom i počinje s vlastitim umnožavanjem. Izlazak virusa iz stanice i razaranje sluzi koja štiti stanice na površini dišnog sustava omogućuju površinski proteini neuraminidaze (N).

Postoje tri tipa virusa gripe: A, B i C. Od virusa tipa A mogu se razboljeti ljudi, ali i mnoge životinjske vrste (npr. ptice, svinje, konji, kitovi), dok je virus tipa B ˝rezerviran˝ samo za ljude. Virus tipa C inficira i ljude i životinje, ali nema veliku važnost za čovjeka jer izaziva blage oblike bolesti.

Prirodni rezervoar svih tipova i podtipova virusa gripe su divlje ptice pa se zbog toga novi podtipovi virusa gripe među ljudima pojavljuju u okolini u kojoj postoji bliski kontakt čovjeka i ptica. Od 1977. godine među ljudima masovno cirkuliraju virusi tipa A podtipovi H1N1 i H3N2 i virusi tipa B. Virus tipa A se češće mijenja, sklon je značajnim genetskim izmjenama i obično uzrokuje teže oblike bolesti.

Sojeve virusa koji se uključuju u sastav cjepiva svake godine određuje Svjetska zdravstvena organizacija na temelju praćenja promjena virusa, odnosno informacija koje zaprima od 115 nacionalnih centara za gripu širom svijeta, uključujući hrvatski Nacionalni centar za gripu.

Zašto se cijepiti protiv gripe i može li cjepivo uzrokovati gripu?

Cijepljenje, osim što pruža osobnu zaštitu pojedincu, koristi i cijeloj zajednici jer, kada je većina populacije cijepljena, prijenos zaraze je prekinut. Na taj način štite se pojedinci koji se ne mogu cijepiti iz zdravstvenih razloga (npr. osobe alergične na pojedine sastavnice cjepiva).

Nakon cijepljenja organizam za tjedan dana stvara protutijela protiv virusa gripe, a najveće razine protutijela postižu se nakon dva tjedna te ostaju stabilne šest mjeseci. Za svu djecu u dobi od 6 mjeseci do 8 godina, kod kojih je, za potpuni učinak cijepljenja, potrebno primijeniti dvije doze cjepiva, vrijeme prve doze treba uskladiti s nacionalnim preporukama, a drugu dozu treba dati najranije četiri tjedna nakon prve.

Cijepljenje je važno jer:

  • smanjuje mogućnost obolijevanja od gripe koja je sama po sebi iscrpljujuća bolest
  • smanjuje rizik od aktivacije i komplikacija postojeće kronične bolesti (astme, dijabetesa, srčanih bolesti i drugo)
  • smanjuje rizik hospitalizacija zbog upale pluća
  • smanjuje mogućnost prijenosa bolesti na ljude koji nas okružuju

Cjepivo protiv gripe ne može ni u kojem slučaju izazvati gripu.

Djelatne tvari novijih generacija cjepiva sadrže dijelove virusne ovojnice ili površinske proteine virusa gripe (antigene hemaglutinin i neuraminidazu) koji potiču imunološki sustav na stvaranje protutijela koja nas štite od bolesti. U slučaju kontakta s virusom gripe unaprijed stvorena protutijela onemogućit će daljnju aktivnost virusa, spriječiti razvoj bolesti i širenje infekcije na druge ljude.

Cijepljenje protiv gripe najučinkovitiji je način prevencije gripe. Prosječna učinkovitost cjepiva je 80%. Iskustva su pokazala da je učinkovitost cijepljenja veća kod osoba koje se redovito cijepe svake godine. Cijepiti se može u Zavodima za javno zdravstvo ili kod odabranog liječnika opće/obiteljske medicine.

Cijepiti se ne smiju:

·      osobe s alergijom na jaja i pileće proteine

·      osobe koje su pri prethodnom cijepljenju imale jaku reakciju preosjetljivosti

·      osobe preosjetljive na druge sastojke cjepiva

·      djeca mlađa od 6 mjeseci

Cijepljenje je potrebno odgoditi kod osoba s povišenom tjelesnom temperaturom do potpunog ozdravljenja.

Koliko traje sezona gripe?

Na sjevernoj hemisferi sezona gripe traje od listopada do ožujka ili travnja iduće godine. U većini zemalja cijepljenje počinje u ranu jesen. Cijepljenje se može provoditi do kraja sezone gripe (ožujak-travanj), ali preporuka je da to bude u jesen jer se vrhunac epidemije očekuje od siječnja do ožujka iduće godine.

Kako liječiti gripu?

Bolest je potrebno shvatiti ozbiljno i ostati u krevetu, osim ako nije potrebna pomoć liječnika. Treba znati da:

• Organizam zaražen virusom gripe treba puno odmora i tekućine.

• Visoka temperatura, bolovi u mišićima i glavobolja mogu se ublažiti bezreceptnim lijekovima iz ljekarne – analgeticima i antipireticima. Paracetamol je, prema brojnim smjernicama, lijek prvog izbora u snižavanju visoke tjelesne temperature. Postoji u raznim oblicima te pomaže i u ublažavanju bolova u zglobovima i mišićima, kod glavobolje i grlobolje. Osim paracetamola, lijekovi koji snižavaju temperaturu i djeluju protiv bolova su ibuprofen i acetilsalicilna kiselina. Upitajte ljekarnika koji se od navedenih lijekova i u kojoj dozi preporučuje za vaše stanje s obzirom na ostale bolesti i lijekove koje koristite kao i vašu dob kako bi se izbjegle potencijalne interakcije.

• Kod začepljenog nosa iznimno su učinkoviti sprejevi i kapi za nos koji smanjuju oteklinu sluznice nosa, volumen sluzi i olakšavaju protok zraka. S obzirom na to da se ovi lijekovi ne preporučuju određenim skupinama bolesnika, potrebno se savjetovati s ljekarnikom koji će vam ponuditi učinkovite sprejeve s hipertoničnom otopinom morske vode.

• Grlobolju će ublažiti lokalni antiseptici i anestetici u obliku pastila ili spreja, ali potrebno je pridržavati se uputa o doziranju.

• Kašalj će umiriti lijekovi za smirivanje suhog kašlja koji sadrže butamirat, a kad je riječ o produktivnom kašlju, treba uzimati mukolitike, odnosno lijekove koji pomažu u razrjeđivanju sluzi te na taj način olakšavaju iskašljavanje. Primjerice, acetilcistein, bromheskin, ambroksol ili standardizirani ekstrakt lista bršljana.

Lijekovi skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju simptome, a u velikom postotku smanjuju broj i težinu komplikacija te potrošnju antibiotika i broj hospitalizacija.

Gripa se može zakomplicirati dodatnom bakterijskom infekcijom koja se može liječiti antibioticima. Obavezno kontaktirajte svog liječnika u slučaju da imate temperaturu iznad 40°C dulje od 3 dana, pojavu gubitka svijesti, iskašljavanja sekreta, otoka limfnih čvorova, povraćanja ili osipa.