Uz pravilno i redovito uzimanje propisane terapije, napadaji se najlakše sprječavaju izbjegavanjem čimbenika koji pokreću astmu. Rano prepoznavanje pogoršanja bolesti i procjenu težine pogoršanja olakšava uporaba mjerača vršnog protoka zraka (PEF mjerač)

Svjetski dan astme ove se godine obilježava 5. svibnja. Astma je, kao što je poznato, kronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). U razvijenim zemljama zahvaća 7-10% stanovništva i ta brojka stalno raste. Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodički. 
Najčešći simptomi astme su:

  • napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
  • osjećaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja u prsima
  • noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja

U podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranje sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti. Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni (grinje, kućna prašina, pelud, dlaka kućnih ljubimaca), a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).

Rano prepoznavanje pogoršanja bolesti i procjenu težine pogoršanja olakšava uporaba mjerača vršnog protoka zraka (PEF mjerač ili mjerač vršnog protoka zraka).

  • ZELENA ZONA: Ako se izmjerena vrijednost nalazi iznad 80 posto očekivanih vrijednosti, astma je dobro kontrolirana, bolesnik je bez simptoma i osnovna terapija je zadovoljavajuća.
  • ŽUTA ZONA: Ako je izmjerena vrijednost između 50 i 80 posto očekivanih vrijednosti, astma se pogoršava. Prati je kašalj, stezanje u prsima, osjećaj nedostatka zraka, ograničavanje svakodnevnih aktivnosti zbog simptoma astme, noćno buđenje zbog otežanog disanja. Pogoršanje u žutoj zoni, osim redovite upotrebe osnovnog lijeka, zahtijeva i primjenu simptomatskog lijeka za olakšavanje ili, ovisno o planu liječena dogovorenog s liječnikom, povećanje doze protuupalnog lijeka.
  • CRVENA ZONA: Uzbuna nastupa ako PEF padne ispod 50 posto očekivanih vrijednosti (crvena zona). Pogoršanje astme je tada kritično, praćeno je kašljem, izrazitim nedostatkom zraka, piskanjem u prsima, zaduhom već kod govora. U ovakvom pogoršanju potrebno je uzeti lijek za olakšavanje disanja i odmah potražiti liječničku pomoć.

PEF se mjeri svakodnevno, najčešće izjutra i uvečer u približno isto vrijeme jer su vrijednosti podložne dnevnim varijacijama pa je jutarnji PEF uvijek nešto lošiji od večernjeg. PEF svakako treba pratiti  nakon dijagnosticiranja astme i početka uzimanja terapije pa do prve kontrole, nakon toga u dogovoru s liječnikom, a svakako kod izloženosti alergenima i  iritansima, tjelesnog napora, noćnog gušenja i pogoršanja uz pojavu ostalih simptoma astme.

Bolesnik koji poznaje svoju bolest, koji je upoznat s načinom liječenja i razumije djelovanje pojedinih lijekova te prati i prepoznaje pogoršanja, bit će suradljiviji u liječenju. Posljedica toga je dobra kontrola astme i poboljšana kvaliteta života.

Važno upozorenje tijekom epidemije COVID-19!

Bolesnici s astmom ne smiju prekinuti svoju terapiju inhalacijskim ili oralnim kortikosteroidima bez konzultacije s liječnikom. Prekidanje terapije neće smanjiti mogućnost obolijevanja od korona virusa.

Fotografija: iStock