Post COVID-19 postao je već uobičajeni termin za niz tegoba koje se pojavljuju nakon preboljene infekcije SARS-CoV-2 virusa. Koji su (mikro)nutrijenti potrebni tijekom oporavka te koji biljni pripravci mogu pomoći? Piše dr. sc. Stribor Marković, fitoaromaterapeut, mag. pharm.

Dok smo zdravi, često ostavljamo odluke o prehrani za neko drukčije sutra, no kada se suočimo s bolesti i oporavkom, konačno nam to može biti trenutak odluke. Pojam zdrave prehrane danas je potpuno zbunjujući, s portala i društvenih mreža obasuti smo dijametralno suprotnim opisima idealne prehrane. Ne postoji strategija prehrane koja bi bila specifična upravo u oporavku nakon COVID-19. Odakle onda krenuti? Možda je najbolje držati se nekih osnovnih pravila koja vrijede za većinu populacije.

Obilje povrća

Jedite dovoljno povrća. Prema nekim preporukama, to je oko 400 grama povrća dnevno. Može izgledati puno, no sjetite se kako izgleda 400 grama kuhanog špinata. Stane na dio tanjura. Neke nutrijente, poput vitamina topivih u vodi, bolje ćete sačuvati kuhanjem na pari, no u praksi ćemo biti zadovoljni i ako kuhate variva. Ova preporuka izgleda banalno, no koliko ste puta dali prednost riži, krumpiru i tjestenini kao prilogu? Jedite dovoljno proteina i vaš način prehrane ne treba vas limitirati: to mogu biti životinjski ili biljni proteini. To je pogotovo bitno u slučaju potencijalnog gubitka mišićne mase. Konzultirajte se s nutricionistom o tome što je optimalno za vas.

Omega-3 kiseline

Unosite dovoljno omega-3 kiselina. To vrijedi za sve ljude. Većina ljudi pomislit će na ribe kao izvor omega-3 kiselina i to jest točno. Prema većini preporuka, ako jedete ribu, trebali biste je konzumirati dva puta tjedno. Prednost bi trebalo dati plavoj ribi poput srdela. No, ne treba zapostaviti biljne izvore omega-3 kiselina. Neka ulja bogata su tim uljima - ulje lana, sjetvenog podanka i jezgre oraha. Balans unosa esencijalnih masnih kiselina ništa ne znači na kratke staze. Cilj nam je trajno promijeniti kulturu prehrane i obogatiti svoj stol.

Razmislite što ne možete dobiti (dovoljno) prehranom

Uvijek nam je cilj sve nutrijente dobiti zdravom prehranom. No, katkad to nije moguće. U zadnjih godinu dana puno ste se naslušali o vitaminu D. Ne treba pasti u zamku razmišljanja o tome kako je vitamin D panaceja. Ipak, namirnice koje jedemo često ne mogu zadovoljiti dovoljne potrebe za vitaminom D. Svi znamo da u jesen i po zimi ne možemo stvoriti dovoljno vitamina D. Ako ste preboljeli COVID-19 i niste do tada suplementirali vitamin D, ovo je dobar podsjetnik za korekciju njegove razine u organizmu. Odrasla osoba dnevno smije bez straha uzimati do 4000 IU. Ovo je bitna informacija. Znali smo slušati o rizicima hipervitaminoze vitaminom D gdje se ostavljao krivi dojam kako su doze veće od 400 IU dnevno opasne. Vitamin D može u periodu oporavka smanjiti rizik drugih infekcija dišnog sustava. Osobe koje sigurno moraju razmisliti o suplementaciji vitaminom D su pretili ljudi jer puno masnog tkiva smanjuje dostupnost vitamina D ostatku organizma.

Ako se hranimo raznoliko, vjerojatno nam neće trebati posebni dodaci prehrani. No, savjetujte se o tome sa svojim ljekarnikom ili drugom stručnom osobom. Neki lijekovi poput lijekova protiv povišenog krvnog tlaka mogu utjecati na razinu cinka u organizmu. Ako je potrebno, nadoknadite taj manjak suplementom. Dnevno smijete koristiti do 40 miligrama cinka, no rijetko će vam biti potrebne količine veće od 20 miligrama. Podsjetite se kako u slučaju neke druge lakše dišne infekcije koja vas može zahvatiti cink može smanjiti simptome i ubrzati proces bolesti ako što prije počnete koristiti oko 15 miligrama cinka dnevno.

Koje biljke imaju smisla?

Umor je jedan od najčešćih simptoma, ne samo post COVID-19. Nismo se susreli s tim prvi put nakon infekcija. Mogu li biljke u tome pomoći? Oslonimo se na preporuke Europske agencije za lijekove. Najčešće biljke oporavka su korejski ginseng (Panax ginseng) i sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus). Premda obje biljke imaju slično ime, vrlo su različite. Prvo, pripadaju različitim rodovima, ali istoj obitelji Araliaceae, a razlikuju se u kemijskom sastavu. Sibirski ginseng ima karakteristične spojeve koje nazivamo fenil-propani, a korejski ginseng sadrži spojeve ginsenozide koji pripadaju velikoj kemijskoj obitelji saponina. U praktičnom životu razlikuju se u riziku primjene s drugim lijekovima - korejski ginseng se, primjerice, ne smije koristiti s lijekom koji djeluje na zgrušavanje krvi, varfarinom.

I korejski i sibirski ginseng mogu se koristiti kod umora. Naravno, umor je vrlo nespecifičan simptom kod post COVID-19. Uvijek se konzultirajte s liječnikom/liječnicom kako bi se otklonili drugi mogući uzroci poput bolesti štitnjače ili anemije.

Doza koju preporučuje Europska agencije za lijekove relativno je širokog raspona, no najčešće se koristi suhi standardizirani ekstrakt koji odgovara 3-4 grama suhe biljke. Veće doze također su moguće. Neki se ljude katkad plaše kako će ih ove biljke previše razbuditi, no nesanice nisu direktna nuspojava ovih biljaka. Moguća je iritabilnost i nervoza, ali to se najčešće dogodi kod vrlo visokih doza za kojima uglavnom nećete posezati.

Korejski ili sibirski ginseng obično se koristi 1-2 mjeseca. Dugo korištenje uglavnom nije opravdano, a poboljšanje obično očekujemo u roku dva tjedna. Ne postoji neki pametni algoritam kojoj od ovih biljaka dati prednost u korištenju pa se treba voditi samo već preporučenim oprezom pri korištenju s drugim lijekovima. Oba ginsenga mogu se koristiti s nekim lijekovima poput antibiotika ako vam se dogodi da su potrebni zbog neke infekcije.

U Kini se kod oporavka preporučuje popularna biljka opnasti kozlinac (Astragalus membranaceus; A. mongholicus). I to je jedna od biljaka koja pripada tzv. adaptogenima i koje se koriste kod umora. Ona više nije kod nas toliko egzotična i dostupna je u nekoliko proizvoda.

Mnogi ljudi nakon COVID-19 imaju problem dugotrajnog kašlja. Jedna od biljaka koje se mogu koristiti kod takvog tipa kašlja je sladić, slatki korijen (Glycyrrhiza glabra). Može se koristiti kao ekstrakt ili čaj. Ipak, ta biljka nije namijenjena svakome. Izbjegavajte je ako imati povišen krvni tlak ili koristite lijekove protiv povišenog krvnog tlaka. U slučaju da ne smijete koristiti sladić, u kontekstu kašlja koristite čaj cvijeta divize (Verbascum sp.).