Prvo pravilo u rješavanju problema sa zatvorom je promjena životnog stila i navika. Tjelesna aktivnost je bitna za ukupno zdravlje našeg organizma pa tako i probave

Mnogi nas pitaju što je to normalna probava? Treba znati, naime, da to nije jednoznačan pojam i nije za svakoga isti, ističe magistra Darija Grebenar iz Farmacije u Ulici Božidara Magovca 47, Zagreb. Probava ili digestija je proces kojim se hrana razgrađuje do oblika koji je prikladan za apsorpciju u krvne ili limfne žile u crijevnim resicama. Počinje u ustima i odvija se kroz cijeli probavni trakt - usnu šupljinu, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo. Dobro probavljanje hrane omogućavaju brojni enzimi i kretanje probavnog trakta. No, u debelom crijevu nema enzima - u njemu neapsorbirani ostatci hrane oblikuju fekalne mase koje se peristaltikom debelog crijeva izbacuju iz tijela: taj proces se naziva defekacija. Vrijeme potrebno za prolazak hrane kroz probavni sustav je 24-48 sati.

Probava je pod kontrolom autonomnog živčanog sustava i probavnih hormona. To je precizan sustav sastavljen od niza lančanih, međusobno ovisnih, reakcija koje se odvijaju svakodnevno nekoliko puta.

1. Probava ovisi o nekoliko faktora:

Genetska pozadina uvjetuje građu i kontrolu našeg probavnog sustava. Sastav enzima, brzina peristaltike, kiselost želudca - sve su to faktori koje možemo naslijediti te koji djeluju na našu probavu.

Stil života jednako utječe na probavu. Bavimo li se tjelesnom aktivnošću, kakvu hranu jedemo, koliko često jedemo, koliko tekućine pijemo, koliko je stresa prisutno - sve su to faktori koji mogu uzrokovati probleme s probavom.

2. Koliko često je optimalno?

Uobičajeno je mišljenje da je normalno imati jednu stolicu na dan. Liječnici pak smatraju da je normalno imati i do tri stolice dnevno pa sve to do toga da se defekacija javlja jednom u tri dana. Sve više ili sve manje ne mora nužno biti problematično, to je najčešće individualno i nema strogih granica. Ako uobičajena defekacija izostane, obično se javljaju osjećaj nadutosti, težine i boli u trbuhu.

3. Koji se sve problemi mogu pojaviti zbog poremećene probave?

Bilo kakvo odstupanje od redovnog ritma pražnjenja crijeva može biti problem koji se otkriva navedenim simptomima. Kad govorimo o zatvoru, razlikujemo dva pojma koja se često poistovjećuju - konstipacija i opstipacija.

  • Konstipacija je smanjeni ritam pražnjenja crijeva te oskudne, rijetke i tvrde stolice. Osoba često ima osjećaj nedovoljnog pražnjenja.
  • Opstipacija je izostanak spontanog pražnjenja crijeva, stolice uopće nema.

4. Uzroci zatvora

Uzroci zatvora su brojni - najčešće nekoliko njih u kombinaciji dovodi do problema. Neki od čimbenika koji spadaju u naše navike i životni stil, a uzrokuju zatvor su:

  • nedovoljno kretanja
  • hrana siromašna vlaknima
  • nedovoljan unos tekućine
  • odgađanje obavljanja pražnjenja crijeva
  • nagle promjene u životu
  • stres

Problemi s probavom mogu biti povezani i uz stanja kao što su trudnoća, određene bolesti (hemoroidi, bolesti štitnjače, ozljede kralježnice) te uzimanje određenih lijekova.

5. Kako potaknuti probavu?

Prvo i osnovno pravilo u rješavanju problema sa zatvorom je promjena životnog stila i navika. Tjelesna aktivnost je bitna za ukupno zdravlje našeg organizma pa tako i probave. Kako je probavni sustav fini mehanizam koji se sastoji od valnih pokretanja crijeva, svaka tjelesna aktivnost će pomoći da se ta kretanja crijeva održe na normalnoj razini. Osobito je to važno za starije osobe kod kojih fiziološki dolazi do usporavanja u radu probavnog sustava.

6. Hrana je jedna od bitnijih stavki

Kuhani obroci, dosta voća i povrća, cjelovite žitarice, jogurti i drugi fermentirani mliječni proizvodi imaju dobrobiti kod poremećaja probave. Probavna vlakna su vrlo važna za uravnoteženu probavu. Na svakodnevnom jelovniku trebaju se naći:

  • cjelovite žitarice
  • svježe voće s korom
  • mahunarke
  • zeleno lisnato povrće
  • sjemenke
  • orašasti plodovi bogati vlaknima

7. Probiotske kulture

Jogurt, kefir i drugi fermentirani mliječni proizvodi sadržavaju probiotske kulture koje potpomažu  crijevnu mikrofloru i tako osiguravaju zdravu probavu.

8. Unos dovoljne količine tekućine

U debelom crijevu se iz probavljene hrane apsorbira voda koja je potrebna organizmu. Ako ne unosimo dovoljno tekućine, stolica će biti previše suha i tvrda te njeno izbacivanje znatno otežano. Dnevna potreba tekućine:

  • za muškarce je oko 3 litre
  • za žene oko 2,2 litre
  • plus tekućina unesena hranom

Voda na prvome mjestu, a zatim nezaslađeni sokovi od svježeg voća i juhe omogućit će dovoljan svakodnevni unos tekućine.

Crijeva su naviknuta na ritmičke i pravilne radnje. Redovan raspored pražnjenja crijeva je važan i ne smije se odgađati ako osoba osjeća potrebu: ovo dovodi do veće apsorpcije tekućine i štetnih tvari dovodeći posljedično to tvrđe stolice.

9. Stručna pomoć

Užurbani stil života često ne dopušta jutarnje rutine, ali sitnim promjenama kao što je pola sata ranije buđenje može se napraviti puno toga za probavu. Ako smo poduzeli sve mjere vezane uz promjenu navika i životnog stila i problemi se još uvijek javljaju, treba posegnuti za stručnom pomoći. Ljekarna je mjesto gdje možete dobiti adekvatne savjete vezane uz lijekove i pripravke koji će pomoći u otklanjaju problema s probavom.

10. Pomoć iz ljekarne - laksativi

Sredstva za poticanje probave su laksativi – ako dođe do potrebe za njima, treba primijeniti najblaži  učinkoviti lijek. Laksative razlikujemo prema načinu na koji djeluju u crijevima.

  • Kontaktni laksativi iritiraju sluznicu crijeva ili podražuju živčane završetke glatkih mišića crijeva. U ovu skupinu spadaju sintetski lijekovi natrijev pikosulfat i bisakodil te biljne droge sena i krkovina.
  • Volumni laksativi povećavaju volumen stolice čime se potiče motilitet debelog crijeva. Tu spadaju lijekovi laktuloza i makrogol.
  • Glicerol djeluje tako da omekšava stolicu i potiče peristaltiku crijeva.
  • Brojni su pripravci koji sadrže netopljiva vlakna od kojih je najpoznatiji indijski trputac ili psilijum.
  • Sjemenke biljke bubre u kontaktu s vodom i tako povećavaju volumen stolice. Lanene sjemenke, voćna kaša šljive, kivija, smokve te sok aloe vere su također biljni sastojci koji povoljno djeluju na pražnjenje crijeva te se nalaze u sredstvima za poticanje probave.
  • Mineral koji pomaže kod zatvora je magnezij, koji opušta muskulaturu crijeva i omekšava stolicu.

Zatvor je uvijek bolje liječiti povećanjem volumena stolice nego povećanjem motiliteta crijeva. Dakle prva linija liječenja uvijek trebaju biti korekcija prehrane i prirodni sastojci. Stalna primjena laksativa sprječava uspostavljanje normalnog ritma stolice i lako se razvije navika. Djeca ne smiju uzimati laksative bez liječničkog pregleda.

Nakon prekida primjene laksativa javlja se posljedična opstipacija za vrijeme koje se nakupljaju fekalne mase koje potiču normalne mehanizme crijeva pa ne treba ponovno posezati za laksativom. Ovisnost o laksativima inicijalno je samo psihička, ali s vremenom može prerasti u pravu fizičku ovisnost.

Važno je zapamtiti da svako crijevo nije jednako pa ni svaka probava ne može biti jednaka. Treba pratiti ritam vlastitog organizma i pridržavati se osnovnih smjernica za zdravu probavu. A ako do problema dođe, obratite se ljekarniku koji će vam pomoći da ga otklonite.

Fotografije: Shutterstock