S prvim proljetnicama nerijetko stižu i neki ne tako dobri trenuci - alergije koje su specifične za ovo doba godine ponekad nam znaju pokvariti raspoloženje, no činjenica je da se možemo i moramo boriti protiv njih. Magistra iz Farmacije, Martina Šepetavc, otkrila nam je koje su najčešće alergije, zašto nastaju baš u ovo vrijeme, kako ih prepoznati i naravno kako umanjiti njihov utjecaj na svakodnevicu, ne samo pripravcima, već i određenom hranom!

Učestalost problema s alergijama

Posljednjih se godina sve više naglašava povezanost klimatskih promjena s respiratornim alergijama koje počinju već krajem zime s obzirom na to da alergijske bolesti postaju prevladavajuće bolesti modernog doba. U Hrvatskoj se procjenjuje da je učestalost alergijske hunjavice kod 10% stanovništva. Zbog povišenja temperature utvrđen je raniji početak i vrhunac cvatnje kod vrsta koje počinju cvjetati ranije tijekom godine (kao što su brijest, breza, joha i lijeska), a trajanje sezone cvjetanja produženo je i kod ljetnih vrsta, primjerice kod raznih vrsta porodice trava.

Što ih uzrokuje?

Najranije počinje sezona polenacije drveća - u veljači i ožujku, npr. lijeska cvate već u veljači. Najčešći uzročnici alergije uz lijesku su breza, bagrem, lipa, čempres, borovi. Trave cvatu od travnja do srpnja, a simptome alergije najčešće uzrokuju mirisavka, vlasnjača, zob, repak, raž i žitarice. Najkasnije nastupa sezona polenacije korova - od kolovoza do listopada. Zlatnica, ambrozija, crkvina, pelin i trputac najčešći su uzročnici alergije među korovima. Među njima, polen ambrozije jedan je od najjačih i najagresivnijih polenskih alergena.

Peludni kalendar

Osobama koje imaju alergiju na pelud od pomoći mogu biti peludni kalendari koji prognoziraju pojavnost pojedinih sezonskih inhalacijskih alergena. Takva vrsta kalendara daje podatke o dnevnim kretanjima koncentracije peluda i značajna je u procjeni izloženosti alergenu.

Sličnost prehladi

Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći (sustavni) ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). U slučaju proljetnih alergija simptomima je zahvaćena sluznica dišnog sustava, a simptomi alergijskog rinitisa slični su prehladi samo što traju duže od prehlade i javljaju se uvijek u isto doba godine. To su kihanje, curenje vodenastog sekreta, otok krvnih žila  (kongestija) koji se osjeća kao začepljenost nosa i otežano disanje, često uz smanjenje ili potpuni gubitak osjeta mirisa, te svrbež i suzenje očiju, a ponekad i svrbež zvukovoda.  Uobičajeni termin peludna groznica objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjuktivitis (karakteriziran crvenilom, suzenjem i svrbežom očiju).

Preventiva i rješavanje problema

Najučinkovitija preventiva je izbjegavanje izloženosti alergenu, u čemu može pomoći i već spomenuti peludni kalendar kako bi pacijenti mogli prilagoditi svoje aktivnosti na način da što manje dolaze u kontakt s alergenima, tj. peludi. Kad već nastupe simptomi, ovisno o njihovoj težini i utjecaju na kvalitetu života pacijenta, potrebno ih je suzbiti odgovarajućim lijekovima. Prvi izbor su svakako antihistaminici u obliku tableta, loratadin i feksofenadin, koji uspješno suzbijaju većinu simptoma alergije pogotovo ako ih se počne uzimati nekoliko tjedana prije očekivane polenizacije. Antihistaminici zadnjih generacija su sigurni lijekovi koji više nemaju izraženu nuspojavu kao što je pospanost jer ne prolaze krvno-moždanu barijeru. Također, loratadin je lijek koji mogu uzimati i trudnice što je dodatni dokaz njegove sigurnosti. Valja napomenuti da antihistaminik treba uzimati jednom dnevno, po mogućnosti u isto vrijeme i da će njegovo puno djelovanje doći do izražaja tek nekoliko dana od početka uzimanja.

Važnost izotoničnih i hipertoničnih otopina

U tom razdoblju do punog djelovanja antihistaminika kod začepljenosti nosa možemo si dodatno pomoći dekongestivima kao što je ksilometazolin u obliku spreja ili kapi, ali uz oprez u doziranju do maksimalno 3 puta dnevno kako ne bi došlo do oštećenja sluznice nosa. Sluznicu nosa treba dodatno ispirati izotoničnom otopinom morske vode bogate manganom koja jača otpornost sluznice nosa na alergene iz zraka ili otopinom morske vode koja je obogaćena ektoinom . U slučaju trudnica i pacijenata s nekontroliranom hipertenzijom koji ne smiju koristiti dekongestive, u otklanjanju začepljenosti nosa će pomoći hipertonična otopina morske vode koja sadrži veću koncentraciju morske soli, smanjuje edem nosne sluznice i uklanja sekret iz začepljenog nosa.

Zaštitne funkcije kože

Također, pacijenti koji pate od peludnih alergija već znaju koliko je bitno očuvati i zdravlje kože jer i koža predstavlja ulazna vrata za okidače alergije iz zraka. Većina tih osoba ima i smetnje u radu zaštitne funkcije kože i zato je njezina zaštita od alergena oslabljena što dovodi do pojave osjetljive kože. Kako bi se dodatno smanjio kontakt s alergenima iz zraka i njihovo unošenje u dom, preporuka je kada se dođe kući tuširanje i pranje kose odgovarajućom dermokozmetikom koja sadrži blaga sredstva za čišćenje i njegu kože. Ta vrsta dermokozmetike treba sadržavati pH 5 citratni pufer za jačanje kiselog zaštitnog omotača, glicerin za povećavanje vlage u koži i dekspantenol za poticanje obnove stanica. Takav djelotvorni kompleks dokazano povisuje aktivnost vlastitih enzima kože.

Uspješna kontrola situacije

Ako imate jake simptome alergije, liječnik će propisati kortikosteroide koji su najučinkovitiji protuupalni lijekovi koji će najuspješnije ukloniti ili umanjiti simptome alergijske bolesti. Budući da su za uspješnu kontrolu bolesti najčešće dostatni u niskim dozama kao npr. pumpice za intranazalnu primjenu i pumpice za aplikaciju lijeka u donje dišne putove, u ovim se oblicima obično koriste za dugotrajnu profilasku, bez sistemskih nuspojava, tj. bez izazivanja štetnih posljedica za bolesnika.

U slučajevima pogoršanja respiratornih tegoba u bolesnika s alergijskom astmom (otežano disanje, zviždanje, hroptanje, gušenje) upotrebljavaju se i inhalacijski bronhodilatatori (ne spadaju u skupinu lijekova za kontrolu alergijske bolesti) uz eventualnu kraću primjenu visokih doza kortikosteroida.

Savjetujte se sa svojim ljekarnikom koji će znati procijeniti da li se simptomi mogu riješiti OTC pripravcima ili će Vas uputiti liječniku koji će Vam propisati lijekove na recept.

Jabuka, luk, žuto povrće, probiotici i vitamin C

Od dodataka prehrani u borbi protiv alergije svakako pomažu preparati na bazi kvercetina koji je antialergijski bioflavonoid snažnog antioksidativnog učinka. Ima protuupalni učinak i prirodni je antihistaminik koji će smanjiti stvaranje proupalnih prostanglandina. Kvercetin nalazimo i u hrani kao što je kora jabuke, luk, žuto povrće, jagode i zeleni čaj. Svakako treba spomenuti kalcij u kombinaciji s vitaminom C jer kalcij stabilizira cjelovitost staničnih membrana i smanjuje propusnost krvnih žilica, te smanjuje alergijsku reakciju dok vitamin C djeluje kao antioksidans, podupire proizvodnju kolagena i jača strukturu vezivnog tkiva.

Od fitoterapijskih pripravaka za smanjivanje simptoma alergije za preporuku su preparati na bazi crnog ribiza i uskolisnog trpuca dok od preparata na bazi probiotika dokazano su učinkoviti sojevi bakterija koji su istraženi u PANDA ( probiotics and allergy ) studiji. Takav dizajnirani probiotik namijenjen je pacijentima sa kroničnim ili akutnim simptomima alergije, astme i atopije i sadrži 3 milijarde klica mikroflore po 1 dnevnoj dozi.

Prah mladog ječma i ulje crnog kima

U prevenciji alergije i čišćenju jetre kako bi simptomi alergije bili smanjeni, preporuka je uzimati organski prah soka lišća mladog ječma ujutro natašte pomiješan s vodom i jabučnim sokom, radi korekcije okusa, a također u prevenciji se preporučuju i preparati na bazi ulja crnog kima koji je bogat timokinonom i djeluje protuupalno. Općenita je preporuka kod osoba sklonih alergijama koristiti u prehrani puno lisnatog povrća tamnozelene boje i voća žute i narančaste boje jer te namirnice sadrže beta-karoten, preteču vitamina A.

Zašto nam se javljaju alergije?

Alergijske reakcije javljaju se u osoba s prirodno oslabljenim imunitetom, odnosno nakon stanja u kojima je prirodni imunološki obrambeni sustav iscrpljen. Alergija je neuobičajeni i neprimjereni odgovor našeg imunološkog sustava na različite čimbenike okoliša i manifestira se kao reakcija preosjetljivosti na čimbenike okoliša koje nazivano antigenima ili alergenima.

Jačanjem imuniteta može se utjecati na smanjenje simptoma kao i tretmanima hiposenzibilizacije. Hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih cjepiva. To znači da se primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv potakne razvoj podnošenja, tolerancije tog alergena. U osoba u kojih je imunoterapija uspješno provedena, ponovni kontakt s alergenom neće izazvati simptome bolesti ili će oni biti znatno blaži no ranije. Daje se u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik. Imunoterapija je preporučljiva u mlađih bolesnika s cjelogodišnjim ili dugotrajnim i teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće ili nisu dale zadovoljavajući rezultat, a lijekovi nisu bili potpuno učinkoviti. Liječenje treba provoditi i nadzirati liječnik i to tijekom najviše 3-4 godine.

Genetske predispozicije

Da bi se razvila alergija nužna je interakcija dvaju faktora. Osoba mora imati sklonost razvoju alergije (genetski faktori) i mora biti izložena nekoj alergogenoj tvari - tvari iz okoliša koja ima potencijal razvoja alergije (najvažniji od okolišnih faktora). U prilog djelovanja genetskih faktora govori podatak o češćem pojavljivanju alergijskih bolesti u djece roditelja koji imaju neku alergijsku bolest iako se alergija može pojaviti i u djece u čijim obiteljima do tada nije bilo alergičara.

Utjecaj klimatskih uvjeta

Osnovu liječenja svake alergijske bolesti predstavlja izbjegavanje alergena koji uzrokuje alergijsku reakciju. S tim u vezi, promjena klimatskih uvjeta u kojima određeni inhalacijski alergeni nisu prisutni ili su prisutni u znatno nižim koncentracijama nego u mjestu stalnog boravka predstavlja osnovni element klimatskog liječenja alergijskih bolesti respiratornog trakta.

Kod klimatskog liječenja boravkom na moru primarno se izbjegavaju sezonski alergeni karakteristični za kontinentalno područje, iako se u današnje vrijeme, s obzirom na klimatske promjene, više ne može strogo odrediti zemljopisna rasprostranjenost sezonski specifičnih inhalacijskih alergena (npr. rasprostranjenost ambrozije prije je bila vezana uz kontinentalna područja naše zemlje, dok je danas ona rasprostranjena i u Istri, Hrvatskom primorju uključujući otok Krk, području Zadra te dalmatinskom zaleđu sve do krajnjeg juga zemlje).

Kod klimatskog liječenja boravkom u područjima s planinskom klimom (iznad 1000 m nadmorske visine), dominantna korist ostvaruje se izbjegavanjem kontakta s grinjama kao jednim od najčešćih alergena, budući da grinje ne obitavaju na navedenim nadmorskim visinama. Također, udisanje nezagađenog zraka odgovarajuće temperature i vlažnosti ima povoljni učinak na respiratorni sustav.

Poveznica alergije i drugih problema

Sezonska, tj.  proljetna alergija već po samom nazivu određuje i svoju pojavnost jer je vezana uz pelud koja je prisutna u zraku u određeno doba godine. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima kao što su astma i atopijski dermatitis, a može pogodovati nastanku i nekih nealergijskih bolesti poput gnojne upale sinusa i srednjeg uha, naročito u djece. Cjelogodišnja alergija je uzrokovana grinjama, plijesnima i/ili kućnim ljubimcima. Ukoliko imate simptome alergije duže razdoblje svakako se trebate obratiti liječniku kako bi učinili kožni test u dijagnostici alergijskih bolesti i rezultat testa će pokazati koji je uzročnik problema.