Poznato je da probiotici kao dobre bakterije pomažu u uspostavljanju ravnoteže kod narušene crijevne mikroflore uzrokovane napadom loših bakterija. No, što to znači i kako funkcionira, detaljno objašnjava magistra Ljerka Jurić Karoli

U današnje vrijeme navale mnoštva preparata za prevenciju i održavanje zdravlja, preparati probiotika uvjerljivo su među najbrojnijima. Iako otkriveni prije sto godina, probiotici su na važnosti i shvaćanju primjene dobili tek prije nekoliko godina. No, što je bitno znati, kako prepoznati potrebu za probiotikom, kako odabati pravi i kako ga uzimati, piše magistra Ljerka Jurić Karoli, regionalna ravnateljica u Farmaciji i voditeljica Farmacijinog projekta Sportsko savjetovalište.

Povijest

Prije više od jednog stoljeća Elie Metchnikoff, ruski znanstvenik i profesor na Pasteurovu institutu u Parizu, pretpostavio je da bakterije mliječne kiseline (LAB) nude dobrobit za zdravlje i produljuju život modificirajući probavne mikrobe koji izlučuju toksine. Henry Tissier s Pasteur Instituta izolirao je Bifidobacterium iz dojenčeta hranjenog majčinim mlijekom s ciljem da ga primjenjuje na ostalu djecu koja pate od proljeva. Pretpostavio je da će na taj način zamijeniti proteolitičke bakterije koje uzrokuju proljev. U Japanu je dr. Minoru Shirota izolirao Lactobacillus casei u svrhu borbe protiv dijareje - proljeva. Probiotici ove vrste marketiraju se od 1935. godine i to su bile preteče znanstvenog polja koje će tek procvjetati.

Što su zapravo probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji pospješuju zdravstvene dobrobiti organizma (domaćina) kada su u taj organizam unijeti u dovoljnoj količini. Vrste Lactobacillus i Bifidobacterium su najčešće upotrebljavane, ali tu su i vrsta kvasca Saccharomyces boulardi i neke nepatogene vrste E. coli i Bacillus. U novije vrijeme spominju se još i Clostridium butyricum.

Svaki je probiotik definiran svojim rodom, vrstom i podvrstom te oznakom koja označava specifičan soj, npr. Lactobacillus casei DN-114 001 ili Lactobacillus rhamnosus GG, poznat kao LGG, izoliran je 1983. godine i nosi naziv prema znanstvenicima koji su ga otkrili - Sherwood Gorbach i Barry Goldin.

Korištenje specifičnih definicija pojedinog soja probiotika omogućava njihovo razlikovanje prema djelovanju na određeni zdravstveni učinak, bilo da se radi o učinku na neurološku, imunološku, gastroenterološku aktivnost i sl.

Naš probavni sustav predstavlja složeni sistem u kojem se uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine anaerobne vrste kao što su Bifidobacterium, Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium, Peptococcus, Peptostreptococcus i Bacteroides, a 1 do 10% crijevne populacije čine neobavezni anaerobi kao što su Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus i Bacillus. Pojam mikrobiota odnosi se na cijelu populaciju mikroorganizama koji koloniziraju probavni sustav ili druge organe i organske sustave, i ne odnosi se samo na bakterije. Osim njih, u mikrobioti su prisutne i gljivice (kvasci), prabakterije, virusi i protozoe (praživotinje) čineći tako složenu lepezu više od 35.000 različitih vrsta prisutnih u ljudskoj mikrobioti. Poput otiska prsta, tako i mikrobiom jedne osobe ne možemo preslikati na drugu, on je jedinstven i kao takvog ga treba tretirati.

Većina bakterija prisutna je u debelom crijevu s bakterijskom koncentracijom od 10 na jedanaestu do 10 na dvanaestu CFU (engl.colony-forming units) na mililitar. Ovo je ujedno jedinica kojom se izražava količina probiotika prisutnih u nekom od mnogih proizvoda na tržištu.

Važnosti probiotika za naše zdravlje pridonosi činjenica da je ukupan broj bakterija u našem mikrobiomu veći od ukupnog broja stanica u našem organizmu.

 

Crijevna mikroflora važna je za:

  • sazrijevanje imunološkog sustava
  • razvoj normalnog izgleda crijevne sluznice
  • održavanje normalnog imunološkog odgovora na upalu
  • obranu od alergena kao i mogućih napada patogenih mikroorganizama

Mehanizam djelovanja

Općenito je poznato da probiotici kao dobre bakterije pomažu u uspostavljanju ravnoteže kod narušene crijevne mikroflore uzrokovane napadom loših bakterija. No, što to znači i kako dolazi do navedene situacije?

Mikroflora je vrlo složen, ali i vrlo osjetljiv sustav koji se u neravnoteži može naći zbog bolesti, stresa, starenja, uzimanja lijekova, posebice antibiotika i nesteroidnih protuupalnih lijekova tipa ibuprofen, izlaganja toksinima, alergenima, pod utjecajem alkohola i ostalih faktora koji ponekad utječu na sastav mikroflore.

Uništena crijevna flora neće se zamijeniti probiotičkim kolonijama, nego će probiotici pomoći tako da obavljaju istu funkciju kao priprodna flora i time omogućiti crijevima da obnove mikrofloru koja će dalje samostalno obavljati vitalnu funkciju.

Probiotici utječu na intestinalni sustav preko imunih mehanizama crijevne sluznice interakcijom s potencijalno patogenim bakterijama generirajući završne produkte metabolizma poput kratkolančanih masnih kiselina i komunicirajući sa stanicama domaćina putem kemijske signalizacije. Takvi mehanizmi dovode do antagonizma s patogenim mikroorganizmima, poboljšavaju probavni okoliš ojačavajući intestinalnu barijeru, smanjuju upalu i pojačavaju imunološki odgovor na antigene izazove. Smatra se da sve navedeno omogućuje najviše dobrobiti uključujući smanjivanje pojavnosti i ozbiljnosti dijareje (proljeva), što je jedan od najraširenijih i najprepoznatljivijih dobrih učinaka probiotika.

Povoljni učinci probiotika

Imunološki:

  • aktivacija lokalnih makrofaga povećavajući antigensku prezentaciju limfocitima B i produkciju imunoglobulina, kako lokalno tako i sistemski
  • modulacija profila citokina
  • induciranje tolerencije na antigene iz hrane

Neimunološki:

  • probava hrane i natjecanje za hranjive sastojke s patogenim bakterijama onemogućujući tako njihov rast
  • mijenjanje lokalnog pH stvarajući nepovoljan medij za rast patogena
  • produkcija bakteriocina inhibirajući patogene
  • pročišćuju od slobodnih radikala
  • stimuliraju epitelnu produkciju sluzi
  • pojačavaju funkciju intestinalne barijere
  • natječu se za prostor i adheziju s patogenima kako bi umanjili njihov prihvat za crijevnu sluznicu domaćina
  • modificiraju toksine patogenih mikroorganizama
  • sprječavaju tihu upalu u crijevima koja za posljedicu ima propusna crijeva poznatu pod nazivom leaky gut sindrom

Doziranje i kvaliteta

Doziranje i kvaliteta ovise od proizvođača do proizvođača. Posebnu pozornost važnu za kvalitetu probiotika treba obratiti na održavanje količine živih bakterija u proizvodu označeno kao broj jedinica koje formiraju koloniju (colony-forming units - CFU) do roka valjanosti proizvoda, i to klasificirano kroz nazivlje probiotika navodeći rod, vrstu i podvrstu probiotika. Doza često varira ovisno o soju probiotika krećući se u rasponu od 1 do 10 milijardi CFU po dozi, no doza treba biti deklarirana i utemeljena na dokazanim dobrobitima za ljudsko zdravlje. Budući da su probiotici živi kvalitetan proizvod, treba osigurati da stajanjem na polici ne dolazi do pada ispod deklarirane količine bakterija vezane na učinak koji mu se pripisuje.

Neki od primjera doziranja:

  • Kod akutne dijareje odraslih: Lactobacillus paracasei B 21060 or L. rhamnosus GG 109 CFU, 2 x dnevno ili Saccharomyces boulardii CNCM I-745, vrsta S. cerevisiae 5x109 CFU
  • Kod dijareje uzrokovane antibioticima: Lactobacillus acidophilus CL1285 i L. casei (Bio-K+ CL1285) ≥ 1010 CFU ili Lactobacillus rhamnosus GG 1010 CFU 2 x dnevno, Saccharomyces boulardii CNCM I-745 5x109, Lactobacillus reuteri DSM 17938 1 × 108 CFU 2 x dnevno
  • Prevencija antibiotikom uzrokovane dijareje u djece: LGG 1–2 × 1010 CFU 1 ili Saccharomyces boulardii 250–500 mg
  • Prevencija dječjih kolika: Lactobacillus reuteri DSM 17938 108 CFU, jednom na dan

Primjena probiotika

Većina današnjih probiotika izolirana je iz fermentirane hrane ili iz kolonija zdravog ljudskog organizma. Najzastupljeniji su laktobacili iz fermentirane hrane (bakterije mliječne kiseline) i Bifidobacterium vrste čija se uporaba smatra sigurnom.

Primjena u kliničkim slučajevima:

  • Prevencija karcinoma debelog crijeva.
  • Prevencija i tretiranje dijareje.
  • Prevencija dijareje uzrokovane antibioticima. Probiotike u ovom slučaju treba uzeti sa 2-3 sata odmaka od doze antibotika kako antibiotik ne bi utjecao i na dobre bakterije. Najčešće su korišteni u ovu svrhu LGG, Saccharomyces bulardi, Lactobacilus reuteri. U slučaju korištenja proizvoda koji sadrži S.Bulardi odvajanje konzumacije od antibiotika nije nužno jer se ovdje radi o primjeni pripravka s kvascem, a ne probiotiku.
  • Prevencija dijareje uzrokovane bakterijom Clostridium difficile, često pri uzimanju antibiotika.
  • Prevencija dijareje kao posljedica zračenja.
  • Eradikcija Helicobacter pylori - uz postojeću antibiotsku terapiju probiotici pomažu u konačnom učinku.
  • Povoljan učinak kod crijevnih bolesti tipa Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa, sindroma iritabilnog kolona.
  • Poboljšanje stanja kod intolerancije na laktozu (mliječni šećer, nepodnošenje mljeka i mliječnih proizvoda). Posebice su ovdje aktivni Streptococcus thermophilus i Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus.
  • Nekrotizirajući enterokolitis.
  • Prevencija sistemskih infekcija.

Osim navedenih ozbiljnijih zdravstvenih stanja, probiotici povoljno utječu i kod različitih tegoba koje nisu direktno povezane s bolestima gastrointestinalnog trakta.

Probiotici i sport

Svoje dobrobite probiotici ispoljavaju kod bakterijskih vaginoza, atopijskog dermatitisa u dojenčadi, respiratornih infekcija, u trudnoći za prevenciju alergija, kod metaboličkog sindroma, dijabetesa, debljine i dislipidemije.

Ono što je još zanimljivo i važno spomenuti je povoljan učinak probiotika kod sportaša. Ovdje govorimo o profesionalnim sportašima kao i ozbiljnijim rekreativcima koji treniraju barem tri puta tjedno po sat vremena. Treninzi, bilo da se radi o vježbama izdržljivosti ili težinskim vježbama, mogu utjecati na pojačanu propusnost crijeva što omugućuje ulazak molekula koje inače u zdravoj flori ne prolaze crijevnu barijeru. Posljedično, ovo dovodi do već spomenutih tihih upala koje se manifestiraju infekcijama sutava, organa, proljevom, zatvorom i sl.

Vježbanjem se većina krvi usmjerava prema mišićima, čime probavni trakt ostaje pod utjecajem smanjenog krvnog toka, a povećanje temperature u probavnom traktu zbog vježbanja također može pridonijeti povećanju propusnosti crijeva i disbalansu crijevne mikroflore. Kako je već ranije spomenuto, crijevna je mikroflora odgovorna i za metabolizam hranjivih tvari pa je u sportaša svaka ovakva narušena ravnoteža bitna ne samo kao moguća prijetnja za razvoj bolesnih stanja, nego i za pravilan metabolizam makro i mikronutrijenata.

Možemo zaključiti da su probiotici nužni za funkcioniranje našeg organizma te da proizvodi određene vrste probiotika pomažu i u prevenciji i u određenim bolesnim stanjima. Svakako treba voditi računa o pravilno detektiranom stanju i izboru proizvoda koji je prikladan po svojoj namjeni, vrsti sadržanog probiotika, dozi i učinku koji se očekuje.

Naša preporuka

  • Pileje Lactibiane voyage dodatak prehrani na bazi tri mikrobiotičke bakterijske kulture Lactobacillus acidophilus LA 201, Lactobacillus plantarum LA301, Lactobacillus casei LA 205
  • Probiotik protect  kao multi-probiotik sa 11 aktivnih kultura sadrži čitav spektar važnih probiotičkih kultura
  • Bio kult kapsule dodatak prehrani sa 14 sojeva živih kultura mikroorganizama
  • Bulardi probiotik sadrži 250 mg liofilizirane kulture Saccharomyces boulardii sa 5 milijardi živih stanica kvasca
  • Waya LGG kapi za uravnoteženu crijevnu mikrofloru sadrže 100% mikroenkapsulirani istraženi probiotički soj Lactobacillus rhamnosus GG

Literatura:

1.   Probiotics, immunity and exercise: a review.West,N.P.1,2,3 Pyne,D.B3. Peake,J.M.4,5 Cripps,A.W.11 Griffith Health, Griffith University, Gold Coast Campus, Southport, QLD,4222, Australia2 School of Physiotherapy and Exercise Science, Griffith University, Gold CoastCampus, Southport, QLD, 4222, Australia3 Department of Physiology, Australian Institute of Sport, Australia4 The University of Queensland, School of Human Movement Studies, Brisbane,QLD, 4072, Australia5 The Centre of Excellence for Applied Sports Science Research, QueenslandAcademy of Sport, Brisbane, QLD, 4111, Australia

2.   World Gastroenterology Organisation Global Guidelines, Probiotics and prebiotics,  February 2017