Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti, a otkrio ih je 1928. godine Alexandar Fleming čime počinje nova era medicine. Fleming, naime, otkriva da plijesan Penicillium notatum uništava bakterijske kolonije.

Ubrzo nakon toga našao je način da izolira aktivnu tvar koja je nazvana penicilin. Zahvaljujući tom velikom otkriću omogućeno je liječenje brojnih bolesti kao i suzbijanje velikog broja zaraznih epidemija strašnih bolesti kao što su kuga i sifilis. Te su bolesti harale još od razdoblja srednjeg vijeka, no upravo zahvaljujući antibioticima, gotovo su iskorijenjene - priča magistra Darija Grebenar iz Farmacije, Božidara Magovca 47, Zagreb.

Kako se proizvode antibiotici?

Iako su se isprva antibiotici proizvodili iz prirodnih izvora kao što su gljivice,  ubrzo je došlo do intenzivnog razvoja i proizvodnje većeg broja sintetičkih varijanti. Zahvaljujući tome, danas imamo velik broj različitih antibiotika.

Kako antibiotici djeluju?

Po djelovanju mogu biti:

  1. baktericidni - oni koji uništavaju bakterijske stanice
  2. bakteriostatski - oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija, nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice. Za većinu zaraznih bolesti jednako su učinkovita oba tipa, no kod teških infekcija i osoba oslabljenog imuniteta bolji je baktericidni antibiotik.


Po širini djelovanja razlikujemo antibiotike:

  1. sa širokim spektrom djelovanja - koji djeluju na više vrsta bakterija
  2. s užim spektrom djelovanja - koji djeluju na mali broj bakterijskih vrsta

Kada se uzimaju antibiotici?

Prema propisima našeg zdravstvenog sustava, antibiotik je lijek koji mora biti propisan liječničkim receptom. U idealnim uvjetima prije propisivanja antibiotika trebalo bi napraviti laboratorijske pretrage koje bi identificirale bakteriju i tako omogućile liječniku da propiše djelotvoran antibiotik. Takve pretrage traju dan ili dva pa ne mogu pomoći pri početnom odabiru antibiotika budući da je bitno lijek dati što prije.

Kako izabrati pravi antibiotik?

Čak i ako se bakterija prepozna i u laboratoriju ispita njezina osjetljivost prema pojedinim antibioticima, izbor nije jednostavan. Osjetljivost u laboratorijskim uvjetima nije uvijek ista kao ona u zaraženoj osobi. Za odabir lijeka u obzir se mora uzeti i priroda i težina bolesti, nuspojave lijeka, moguće alergije i cijenu lijeka. Zbog toga se antibiotici često propisuju empirijski na osnovi simptoma bolesti i jednostavnih krvnih pretraga. Temperatura, crvenilo, bol, otok i malaksalost su simptomi koji upućuju na moguću bakterijsku infekciju.
Pri dijagnozi je potrebno isključiti sličnu virusnu infekciju jer na nju antibiotici ne djeluju.

Što kad se radi o težoj bakterijskoj infekciji?

Pri težim infekcijama antibiotici se daju injekcijom, intravenskom ili intramuskularnom. Neke infekcije zbog težine ili prirode uzročnika zahtijevaju liječenje  kombinacijom više antibiotika. 

Kada je potrebna prevencija antibioticima?

Osim za liječenje bakterijskih infekcija, antibiotici se uzimaju i za prevenciju. Opravdana je uporaba antibiotika u preventivne svrhe kod malog broja stanja, kao što su primjerice operacije i odstranjivanje slezene.

Kako se pravilno koriste antibiotici?

  1. Za djelovanje antibiotika bitna je njihova stalna koncentracija u organizmu određeno vrijeme: zato se antibiotik mora piti u odgovarajućim vremenskim intervalima. 
  2. Antibiotik se pije određen broj dana, uglavnom cijelo pakiranje, da bi infekcija u potpunosti nestala. Često se događa da osoba popije samo nekoliko tableta antibiotika dok ne počne njegovo djelovanje i onda  prekine terapiju, jer se  počinje osjećati bolje. Infekcija se u takvim slučajevima smanjila, ali nije nestala, a antibiotik je izložen bakterijama koje su ostale te na njega mogu stvoriti rezistenciju. U tom slučaju infekcija se vraća obično u jačem obliku koji će biti teže liječiti. 
  3. Potrebno je obratiti pažnju i na uzimanje antibiotika s obzirom na obrok i rok trajanja (antibiotski sirupi za djecu se pripremaju neposredno prije izdavanja u ljekarni i imaju kratki rok trajanja). Moraju se protresti prije uporabe, a neki se moraju držati u hladnjaku. Sve informacije o pravilnoj primjeni i čuvanju antibiotika pacijent  treba dobiti prilikom izdavanja lijeka u ljekarni.

Zlouporaba kućnih zaliha

Ako nakon završene terapije ostane lijeka u pakiranju, potrebno ga je odložiti u farmaceutski otpad u ljekarni, a ne držati u kućnoj zalihi. Takve zalihe se nerijetko upotrebljavaju prema vlastitoj procjeni za infekcije koje najčešće nisu bakterijskog podrijetla, kao što su virusne upale gornjih dišnih putova, čime se smanjuje djelotvornost antibiotika i raste bakterijska rezistencija.
Antibiotik se ne smije dati drugoj osobi, kojoj lijek nije propisan, zbog mogućih reakcija preosjetljivosti (primjerice po život opasna alergija na penicilinske antibiotike).

Bakterijska infekcija

Bakterije su mikroorganizmi prisutni u čovjekovom okolišu i organizmu: one koje naseljavaju organizam su takozvane dobre bakterije i organizam od njih ima koristi. No, postoje i one patogene koje izazivaju bakterijske infekcije. Infekcije mogu nastati i djelovanjem dobrih bakterija, no samo ako se nađu na krivom mjestu u organizmu ili prerastu određeni broj. Da bi došlo do infekcije, bakterije moraju ispunjavati određene uvjete patogenosti. S druge strane, organizam također mora ispuniti određene uvjete da bi se razvila infekcija - imunitet mora biti oslabljen.

Koje bolesti izazivaju bakterijske infekcije?

Upala pluća, meningitis, upala grla i uha, uroinfekcije, vaginoze i infekcije rana samo su neke od bolesti koje izazivaju bakterije. Do otkrića antibiotika te su bolesti mahom bile smrtonosne, osobito kod ugroženih skupina - djece, starijih i osoba s oslabljenim imunitetom.

Pojava rezistencije na djelovanje antibiotika

Bakterije imaju sposobnost prilagođavanja okolini i stjecanja otpornosti na antibiotike u širokoj primjeni. Velikim brojem otkrića novih antibiotika vladao je optimizam da će problem rezistencije biti riješen, no danas je poznato da su mogućnosti djelovanja na bakterijsku stanicu već uvelike iskorištene.

Teško se pronalaze novi antibiotici koji će na potpuno nov način uništavati bakterijske stanice. Propisivanjem antibiotika za liječenje infekcija virusne etiologije, nepravilnim uzimanjem antibiotika, zlouporabom kućnih zaliha i nepravilnim skladištenjem antibiotskog otpada omogućava se stalni rast rezistencije i antibiotici s kojima raspolažemo postaju bezvrijedni. S druge strane farmaceutska industrija sve manje radi na istraživanju novih antibiotika zbog skupih i dugotrajnih procesa. Ako želimo sačuvati antibiotike kao djelotvorne lijekove, potrebno je djelovati u oba smjera - i poticanje industrije na razvoj novih antibiotika i racionalizacija potrošnje postojećih. Mogućnosti racionalizacije su brojne, s obzirom na to da se u praksi najviše antibiotika potroši pri liječenju infekcija virusne etiologije. U bolnicama treba posvetiti pažnju i kontroli bolničkih infekcija jer se jednom nastale superotporne bakterije mogu lako širiti bolničkim sredinama (primjer MRSA).

Probiotici kao pomoć uz antibiotik

Antibiotici djeluju neselektivno, pa uz patogene uništavaju i dobre bakterije. Uglavnom je pogođena bakterijska flora crijeva i vaginalne sluznice. Kao posljedica uništavanja dobrih bakterija u crijevima javljaju se proljevi. Na vaginalnoj sluznici uslijed smanjena normalne mikroflore dolazi do porasta gljivica koje uzrokuju gljivične infekcije. Probiotici su žive bakterije dobre za organizam. Iako je dokazano da ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu mikrofloru, kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu da se obavljaju sve normalne funkcije dok se prirodna mikroflora u potpunosti ne obnovi. Važno je odbrati probiotik s dovoljnim brojem živih bakerija (najmanje milijardu) i sojevima koji su ispitani (rodovi Bifidobacterium i Lactobacillus imaju najviše studija koje potvrđuju učinkovitost).
Probiotik se mora uzimati barem dva sata prije ili poslije antibiotika da ne bi došlo do međusobnog djelovanja.

Uoči izuzetno hladnih dana i infekcija koje se očekuju, važno je upamtiti:

  • virusne infekcije kao što su prehlada i gripa ne liječe se antibiotikom
  • nikada ne koristite antibiotik ako to nije odredio i receptom propisao liječnik 
  • ne koristite lijek propisan drugome
  • ne držite antibiotike u kućnoj ljekarni
  • kod primjene antibiotika važno je paziti na doziranje, dužinu trajanja terapije, čuvanje lijeka i rukovanje s ostatkom količine antibiotika
  • uz antibiotik poželjno je koristiti probiotik koji će spriječiti neugodne nuspojave

Očuvanje tih visokovrijednih lijekova moguće je jedino zajedničkim naporima u smjeru racionalizacije primjene antibiotika.